Na promociji se okupilo eminentno društvo iz hrvatskih nogometnih krugova, ali i društvenog života. Delegaciju Hrvatskog nogometnog saveza predvodio je predsjednik Marijan Kustić, kojemu su se u publici pridružili izvršni direktor Tomislav Svetina, dopredsjednici Mario Smodlaka, Nenad Črnko, članovi Izvršnog odbora Ante Kulušić, Davor Ivić i Darko Raić Sudar, predsjednikovi savjetnici Zorislav Srebrić i Stjepan Merkaš,tehnički direktor A i U-21 reprezentacije, Stipe Pletikosa, ravnatelj Nogometne akademije HNS-a, Boris Kubla, kao i savjetnik predsjednika za znanost i medicinu, Dragan Primorac, ravnatelj poliklinike Life, Tomislav Madžar i liječnik reprezentacije, Tomislav Vlahović.
Predstavljanje knjige nisu propustili niti izbornik Vatrenih Zlatko Dalić i članovi njegovog stručnog stožera, Ivica Olić, Vedran Ćorluka, Marjan Mrmić, Dražen Ladić, Mario Mandžukić i Luka Milanović, a posebnu su pažnju plijenili reprezentativci, kapetan Luka Modrić, odnosno Domagoj Vida, Mateo Kovačić, Dominik Livaković i Joško Gvardiol.
foto: Drago Sopta/HNS
Među uzvanicima su bili i predstavnici Dinama, Hajduka, Rijeka i Osijeka, klubova nositelja kvalitete hrvatskog nogometa, koji su bili izravno involvirani u stvaranje ovog vrijednog štiva.
“Zadovoljstvo mi je pozdraviti sve ugledne goste ovdje, čiji dolazak potvrđuje vrijednost ove knjige. Želim čestitati urednicima, našem Peri i Ivanu, kao i svima koji su sudjelovali u stvaranju sadržaja. Jako mi je drago što su s nama ovdje predstavnici nogometnih škola Dinama, Hajduka, Osijeka i Rijeke, koji su kao nositelji kvalitete dali veliki doprinos stvaranju ove knjige. To pokazuje veliko zajedništvo naše nogometne obitelji i to mi je zaista drago vidjeti, a to ujedno i potvrđuje vrijednost ove knjige jer to nije Dinamova, Hajdukova, Osijekova ili Rijekina škola nogometa, već uistinu – hrvatska škola nogometa. Kada god razgovaram s nekim stranim čelnicima saveza, uvijek nas pitaju – koja je tajna uspjeha vašeg nogometa. Ova knjiga je zapravo jedan od odgovora na to pitanje – kvalitetan rad s mladima. Mislim da je odlično da smo to znanje skupili na jedno mjesto i da će prema ovoj knjizi moći raditi treneri diljem zemlje”, rekao je u uvodu prvi čovjek hrvatskog nogometa, Marijan Kustić, a onda istaknuo još nešto vrlo bitno:
foto: Drago Sopta/HNS
“Kada samo pogledamo naslovnicu i dva igrača koja su tu prikazana, a koji su s nama ovdje, vidimo kolika je snaga naše škole. Tu je naš Luka za kojeg se često kaže – ne treba na njega ni trošiti riječi. Međutim, ipak želim reći sada kada sam ovdje – Luka je naš najbolji nogometaš svih vremena. Tu je i naš Joško… Potvrda da ta naša škola i dalje razvija svjetski vrijedne talente. Mogu mu samo poželjeti da bude jednako predan, odlučan i skroman kao što je bio Luka na svom putu i ne sumnjam da će također ostvariti veliku karijeru. Još jednom, čestitke autorima i svima koji su radili na knjizi. Zadaća je Saveza na ovakav način čuvati i dijeliti znanje koje imamo te mi je jako drago što smo kao Savez mogli stati iza ovog projekta koji je od strateškog značaja za naš nogomet”, zaključio je Kustić.
foto: Drago Sopta/HNS
Urednici knjige, Petar Krpan i Ivan Krakan, podijelili su svoja iskustva u stvaranju ovog vrijednog štiva.
“Evo, konačno je pred nama knjiga Škola hrvatskog nogometa kojoj smo se od prvog dana maksimalno posvetili, shvaćajući potrebu za unificiranim stručnim materijalom kao oglednim primjerom funkcioniranja nogometnih škola u Hrvatskoj. Ona je nastala uz veliku podršku Nogometne akademije HNS-a i nositelja kvalitete hrvatskog nogometa, Dinama, Hajduka, Rijeke i Osijeka, s kojima smo od ideje pa do realizacije ovog projekta imali zaista izuzetnu suradnju. Ovom prilikom se zahvaljujem i uvaženim liječnicima, Draganu Primorcu, Tomislavu Madžaru i Tomislavu Vlahoviću, koji su dali veliki obol u svojoj domeni da bi sadržaj knjige bio u potpunosti zaokružen. Sve u svemu, na skoro 400 stranica sveli smo sve ono važno, a tiče se hrvatske nogometne struke. Zahvaljujem svima koji su zaslužni za realizaciju ovog projekta, bivšem i sadašnjem predsjedniku Hrvatskog nogometnog saveza, članovima Izvršnog odbora, kolegama i suradnicima koji su uložili maksimalan trud da dočekamo premijeru ove knjige. Hvala svima još jednom”, rekao je Petar Krpan.
foto: Drago Sopta/HNS
“Kada me kolega Dadić prije par dana pitao imam li spremno što ću reći na promociji, u tom trenutku sam imao, ali nakon utakmice koju je mlada reprezentacija Hrvatske odigrala protiv domaćina Svjetskog prvenstva, vraćajući se za Zagreb, rekao sam sebi da ću reći nekoliko novih misli. Uspjeh Hrvatskog nogometa ima svoje duboke i stabilne temelje. Iako nismo u situaciji konkurirati velikim nogometnim nacijama po financijskim, demografskim i geografskim pokazateljima, Hrvatska ima nešto puno važnije, a to su talentirani nogometaši, stručnjaci i sustav koji je stvaran mudrim i napornim radom temeljen na znanju. Upravo je HNS na čelu s predsjednikom Kustićem i izvršnim odborom, prihvaćajući projekt Hrvatske škole nogometa, pokazao stratešku orijentaciju prema razvoju struke jer upravo znanje i izvrsnost čine razliku u modernom nogometu. Ujedno, Hrvatska škola nogometa nije jednokratan projekt već proces koji će ići ukorak s razvojem nogometa i doživljavati svoja nova izdanja”, poručio je Ivan Krakan.
foto: Drago Sopta/HNS
foto: Drago Sopta/HNS
foto: Drago Sopta/HNS
Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže Hrvatski nogometni savez. Preuzimanje teksta i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HNS-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hns-cff.hr te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Preuzimanje fotografija nije dopušteno. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.
Igor Jukic, Julio Calleja-González, Francesc Cos, Francesco Cuzzolin, Jesús Olmo, Nicolas Terrados, Nenad Njaradi, Roberto Sassi, Bernardo Requena, Luka Milanovic, Ivan Krakan, Kostas Chatzichristos and Pedro E. Alcaraz
Početkom 2020 cijeli svijet, a time i svijet sporta našao se u ekstremnoj situaciji. Korona virus (COVID-19) dobio je pandemijske razmjere (WHO, 2020). Države su bile prisiljene povući nepopularan, ali učinkovit potez. Proglasile su različite stupnjeve karantene. Jedna od mjera je bila prekid i odgoda svih sportskih natjecanja, a nedugo zatim i zabrana organiziranog treninga za sportaše (Corsini et al., 2020.). Sport je otišao u drugi plan, a zdravlje i sigurnost populacije, pa tako i samih sportaša postali su prioritet. Zatim su odgođena na godinu dana najvažnija kontinentalna i interkontinentalna natjecanja, kao što su Europsko prvenstvo u nogometu i Olimpijske igre u Tokiju. Za sportaše, trenere, klubove i sportske saveze nastupila je potpuno nova situacija u organizacijskom, ekonomskom, ali i stručnom smislu. Sportaši su poslani u izolaciju. A izolacija podrazumijeva izostanak uobičajenog trenažnog procesa i natjecanja. Neovisno o konačnom trajanju, izolacija će imati značajan utjecaj na tjelesno i mentalno stanje sportaša.
Cijeli članak objavljen u znanstvenom časopisu Sports pročitajte OVDJE.
Otac Dragan bio je preteča onog što danas nazivamo vrhunskom kondicijskom pripremom sportaša te nositelj katedre Teorije treninga na zagrebačkog KIF-u. – Puno mi je otac pričao kako je radio s Draženom Petrovićem, neke stvari su primjenjive i danas i ja ih koristim – kaže Luka. Također, odlične savjete daje i mama Mirjana koja je psiholog.
Luka Milanović (41) glavni je čovjek za kondicijsku pripremu hrvatske nogometne reprezentacije, a o učinku njegova tima puno toga ovisi. Ti ljudi su uvijek negdje u drugom planu. Znanstveni pristup u vrhunskom sportu nije nikakva novost. Baš time se, sa svojim suradnicima, bavi Milanović, izvanredni profesor na zagrebačkom Kineziološkom fakultetu.
Čime je najbliži suradnik Zlatka Dalića zaokupljen tri mjeseca uoči početka Europskog prvenstva? Naravno, ako će Eura uopće biti…
– Cijeli stožer podijelio je poslove praćenja igrača. Analiziramo njihovo zdravstveno stanje, formu, izvedbu, broj odigranih minuta… U petom mjesecu stanje će sigurno biti drukčije. Tako smo prije Svjetskog prvenstva u Rusiji imali igrače koji su odigrali više od 50 utakmica u sezoni, a neki 20 ili osam. Sada je to na razini čiste analitike. Kada dođe vrijeme priprema, bit ćemo pametniji što raditi individualno, a što s cijelom momčadi… – počeo je Milanović.
U kakvom će, dakle, stanju na okupljanje za Euro doći okosnica naše reprezentacije?
– Većina igrača bit će u sličnom stanju kao i prije SP-a u Rusiji. To je odlično. Neki igrači će čak biti u boljem stanju. Odradit ćemo i slične pripreme. To je jedini mogući način. Neće biti vremena, pa ćemo ih ujednačiti u formi i izgladiti formu koliko možemo. Ne smijemo rušiti formu, baš kao uoči Rusije, moramo uhvatiti ritam – naglašava Milanović.
Važno je da igrač nije iscijeđen od jakog ritma u klubu, a opet da je u dobrom stanju, to će biti cilj Milanovićeve ekipe i ovaj put.
– Igrač mora biti u optimalnoj formi, a moramo izbjeći opasnost da bude iscijeđen uoči turnira. Najveći faktor umaranja je broj tjedana u sezoni s po dvije utakmice. Jedna utakmica tjedno idealno je opterećenje.
Dvije utakmice tjedno također mogu biti idealno opterećenje, ali ne i ako je to u kontinuitetu… Dvadeset i više tjedana s po dvije utakmice, to je već cijeđenje. S obzirom na trenutačne pokazatelje, igrači će biti u dobrom stanju. Jer, veliki klubovi znaju koliko je važno izbalansirati trošenje igrača zbog dugih sezona.
Kako je zamišljen taj protokol u mjesec dana pripreme uoči velikog turnira?
– Jedan trening je grupni intenzivni, a u drugom dijelu dana svaki igrač radi ono što je navikao. Pod mojom kontrolom, ali i onom fizioterapeuta i liječnika. Naravno, sve je u svrhu izvedbe. Svi top-igrači imaju vrhunske navike, svi oni paze na tijelo, prehranu, odmor i dodatni trening.
Koliko moderna nogometna znanost vodi računa o mentalnom pristupu pripreme igrača i koliko je mentalno u zaostatku za fizičkim?
– Sportska psihologija otišla je daleko. Mi nemamo psihologa u reprezentaciji, a ustvari smo svi pomalo psiholozi. Imamo sreću da je izbornik vrhunski u vođenju ljudi.
Svatko na svoj način, tim mentalnim ili psihološkim vještinama, kompenzira nedostatak pravog psihologa. Naravno, šef je glavni, vođa, psiholog i upravljač. On zna motivirati momčad i dati joj samopouzdanje.
Kako se momčad, oko velikih utakmica, štiti od ekstremnih emotivnih, odnosno mentalnih stanja, od euforije do depresije?
– Euforija i depresija najveći su neprijatelji izvedbe u vrhunskome sportu. Jedno i drugo remeti izvedbu. Svi naši igrači znaju da moraju ostati fokusirani na ono što mogu promijeniti. Isto tako, ne smiju se baviti onim na što ne mogu utjecati. U oporavku je ključno da sljedeći dan uđeš u ono što te čeka, da ne razmišljaš o onome što je prošlo. Tako smo osmislili i igre na treningu u kojima moraš biti ovdje i sada.
Kao kada čovjek nakon napornog radnog dana igra pasijans ili neku drugu kartašku igru na računalu?
– Pasijans je odličan primjer. Puno bolje nego da uzme mobitel i otvori internet na kojem ga zaokupi oluja informacija.
Imaju li druge reprezentacije psihologe?
– Neke imaju, neke ne. Neke imaju puno, a neke malo analitičara. U našem stožeru ne želimo prevelik broj ljudi, već dovoljan broj da se obavi vrhunski posao. Želimo vrhunsko obiteljsko ozračje na svim razinama, od stožera do igrača. Rusija je pokazala da to dobro funkcionira. Važno je biti što učinkovitiji. Opis posla je jasan, baš kao i smjerovi komunikacije.
Kako je raditi sa Zlatkom Dalićem?
– Suradnja je fenomenalna. Dalić točno zna što želi od svakog suradnika. To mi olakšava posao. On dodijeli moj segment i razinu odgovornosti, a ja moram odabrati način izvedbe. Također, imam maksimalnu slobodu odlučivanja. To je idealna kombinacija. Zbog toga je suradnja s njim lagana. Ključno je znati tko je za što odgovoran.
Zvuči kao idealan društveni ustroj. Svi govore i rade samo ono u čemu su kompetentni.
– I snose odgovornost. Nikome ne pada na pamet komentirati nešto što nije njegova domena. Izbornik je oblikovao stožer po svojim kriterijima, stručnim i ljudskim.
A kako je raditi sa sportašima top-razine?
– S vrhunskima je najlakše raditi. Zato što su najozbiljniji i najbolje poznaju svoje tijelo i potrebe. Kada im pokažeš znanje i respekt, to i dobiješ od njih. Poštuješ njihove navike i nametneš im se autoritetom znanja.
Postoji li potreba balansiranja između igrača različitih karakternih osobina, primjerice Mandžukića u odnosu na Luku Modrića?
– Različiti su pristupi. Važno je znati koliko daleko mogu i trebam ići. S nekima ne treba ići dalje od glavnog dijela treninga koji će oni odraditi 100 posto svaku sekundu. Takve u pravilu ne treba maltretirati dodatnim treningom jer to možda nije njegova navika. Nekom mlađem možda je dobro nametnuti neke stvari za koje mislim da su dobre za njegovo stanje i razvoj.
Kakvu vrstu treninga najviše vole naši dečki u reprezentaciji?
– Trening snage jednog igrača, potpuno je različit od istog treninga nekog drugog igrača. Svaki od njih ima svoje navike. Netko stalno odrađuje dodatno trčanje, a netko to ne napravi nikada. Riječ je o različitim programima jer su njihova tijela i potrebe drukčiji. Kao i navike i sposobnosti. Netko tijekom utakmice istrči puno sprinteva, a netko malo, a obojica obave posao. Netko stalno odrađuje dodatno trčanje, a netko to ne napravi nikada. Riječ je o različitim programima jer su njihova tijela i potrebe drukčiji. Kao i navike i sposobnosti. Netko tijekom utakmice istrči puno sprinteva, a netko malo, a obojica obave posao.
Posebno nas zanima stanje Luke Modrića, našeg najboljeg i najvažnijeg igrača. Koliko on još može trajati na vrhunskoj razini?
– On je odličan primjer vrhunskog sportaša koji jako brine o sebi. Već godinama ima osobnog trenera i godinama dodatno trenira i zbog toga toliko i traje na toj razini. Luka jako pazi i na sve ostale segmente svog života i zato će sigurno još neko vrijeme trajati. Teško je kazati hoće li to biti dvije-tri ili pet godina. Ne treba posebno naglašavati njegove karakterne osobine.
Koliko je tu važan genetski kod?
– Važan je. Može pomoći da dulje živimo i da budemo zdravi. Ali genetiku moramo gledati samo kao nacrt. To je kao kada arhitekt napravi projekt, a netko drugi mora izgraditi zgradu. Bez svakodnevnog napornog rada nema ničega, no važne su i životne navike. Kod vrhunskih sportaša pokazalo se da je obitelj jako važna.
Da su u braku?
– Da, ako su vjenčani i imaju djecu. I naravno ako paze na odmor, prehranu i dodatni rad. Svi koji su dugo trajali, zadovoljavali su spomenute uvjete.
Što nam se to opet mora poklopiti da bismo ostvarili veliki rezultat?
– Na prva tri mjesta je, naravno, kvaliteta igrača. Potom stvaranje okruženja da svaki igrač, ali i tim od pedesetak ljudi, pokaže najbolje. Također, igrači moraju maksimalno vjerovati u naš program, što im donosi samopouzdanje zbog čega dobro izgledaju kao momčad.
Je li tu važan autoritet znanja ili možda emotivna inteligencija nužna za vođenje.
– Važno je oboje. Svaki segment u određenom trenutku. Znati procijeniti kojim se alatom poslužiti, to čini razliku između šampiona i onih kojima nedostaje taj jedan mali korak.
Dva osnovna stupa za uspjeh su talent i karakter?
– Je li možda karakter dio talenta? Je li prihvaćanje kritike također talent ili je to možda tolerancija na neugodnu situaciju? Nije talent samo lepršavost s loptom. Dio talenta je i biti spreman na naporan rad. Jer, što mi vrijedi ako nisam spreman na žrtvu. Talent je širok pojam. Tu je važan još jedan detalj, a to je sposobnost biti fokusiran raditi nešto dva-tri sata ili cijeli dan. Najbolji igrači su najbolji u fokusu i najbolji u odgovornosti. Naravno i u vještini, ali ne moraju biti najbrži, najizdržljiviji ili najjači. Jer da je to tako, onda bi bilo lako.
Kako se velike zvijezde pripremaju na popularnost, zanimanje javnosti, navijače i sav stres koji donosi njihov život?
– Vrhunski klubovi imaju službe koje se bave takvim stvarima. Oni diskretno odrađuju tu edukaciju. Psihičko stanje povezano s društvenim životom je zanimljivo područje. U SAD-u postoji grana medicine koja se bavi upravo tim stvarima. Životni stil uzrokuje probleme, ali ih i liječi. Dio te medicine je i društveni život. Dokazano je da je društveni život važan za dugovječnost.
Što se u načinu rada s vrhunskim nogometašima promijenilo u zadnjih desetak godina?
– Taj rad postao je još više individualiziran. U nogometu je važna samo jedna sposobnost, a to je moć ponavljanja. Važno je imati jedno moćno ponavljanje, biti eksplozivan i pravovremen. A razlika je koji igrač to može ponoviti kada je umoran, umorniji, u jednoj ili dvije utakmice u tjednu, u finalu Lige prvaka, na Europskom i Svjetskom prvenstvu, odlučujućem trenutku… Teško je doći do toga. Važna je brzina, agilnost, jakost, snaga i izdržljivost. To su osnovni preduvjeti za tu moć ponavljanja o kojoj govorimo.
Prototip igrača budućnosti možda je Marcelo Brozović?
– U nekim karakteristikama svakako jest. On je energetsko čudovište. Od svakog igrača u našoj reprezentaciji možete uzeti nešto što bi bilo model budućnosti.
Hoće li nogometaši u budućnosti trenirati više ili pametnije?
– Pametnije. Ne, nužno više. Možda čak i manje jer će biti još više utakmica. Mladi igrači će trenirati više i pametnije, a vrhunski igrači manje i pametnije.
Koliko su naši mladi igrači svjesni da je stvaranje igrača znanost?
– Svjesni su, no mogli bi biti svjesniji. Ali naši sportaši znaju koliko je važno naporno i puno raditi i oni to vole. Zato smo i toliko uspješni u sportu. Uz naravno, genetiku, motivaciju, ambicije… Uzmimo kao primjer kadetski uzrast u bilo kojem klubu. Oni treniraju sedam sati tjedno, to nije dovoljno. U tim godinama tenisači i gimnastičari treniraju po pet sati dnevno. Ako pitate nogometaša, svaki će vam kazati da je vještina važnija u nogometu nego u nekom drugom sportu. Pa kako ćeš razviti tu vještinu ako treniraš spomenutih sedam sati tjedno. Najbolji igrači puno su sati dodatno trenirali. Ulica je vrhunska stvar. Jer klinci na ulici imaju više dodira s loptom u pola sata na ulici nego u sat vremena na organiziranom treningu. Pa i Johan Cruijff rekao je da je igrač postao na ulici.
Koliko ćemo se u budućnosti moći oslanjati samo na talent?
– Neće biti dovoljan samo talent. Morat će postojati ozbiljna strategija… Klinci prije desete godine igraju previše utakmica. Bolje im je smanjiti broj utakmica i primjerice voditi ih na Sljeme dva sata.
Godinama ste jedan od ključnih ljudi Biotreninga, tvrtke koja se, između ostaloga, bavi i uravnoteženim sustavima treninga prilagođenim potrebama i današnjem životu.
– Bavimo se i medicinom životnih navika koja pomaže da ljudi budu zdraviji. Usput, educiramo liječnike obiteljske medicine što je najpravilnije vježbanje, prehrana, stres-menadžment za ublažavanje i prevenciju nekih bolesti. To je budućnost. Dakle, u našem programu ljudi koji imaju probleme mogu, uz nadzor liječnika, promijeniti svoje navike i biti zdraviji. Obiteljski liječnici koriste naše alate kako smanjiti probleme kod, primjerice, dijabetesa, hipertenzije ili pretilosti… – zaključio je Luka Milanović.
